Vučedol

Arheološki lokalitet Vučedol smješten je uz obalu Dunava, 5 kilometara nizvodno od Vukovara, i jedan je od najznačajnijih lokaliteta eneolitika. Ono što ga čini posebnim jest činjenica da je zbog vrijednosti nalaza i mogućeg određivanja profila cjelokupne manifestacije dao naziv jednoj eneolitičkoj kulturi – Vučedolska kultura - a istovremeno je to i prostor njezinog ishodišta.

Jednom otkriven, Vučedol će ostati u središtu interesa arheološke javnosti te postati nezaobilazan lokalitet u svim pokušajima razrješavanja složenih procesa izmjene društvenih i ekonomskih odnosa na prijelazu bakrenog u brončano doba. U svom punom zamahu Vučedolska kultura prostirala se na velikom području u širini od sedam stotina kilometara, obuhvaćajući 10 današnjih europskih država: Češku, Slovačku, Austriju, Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru i Albaniju.

Zbog svog izvanrednog geostrateškog položaja Vučedol je bio mjesto stalnog naseljavanja. U najdubljim slojevima ostali su očuvani tragovi najstarije neolitičke kulture nazvane Starčevačkom. Ipak, kontinuirani život na Vučedolu u međusobnom preplitanju prati se u vrijeme eneolitika, kada se u vremenskom trajanju od 700 godina ovdje izmjenjuju Badenska, Kostolačka i Vučedolska kultura. Najveći uspon Vučedol je svakako doživio u vrijeme trajanja Vučedolske kulture koja je u cijelom svom trajanju datirana u vrijeme od 3000. do 2200. g.pr.Kr.

Život na Vučedolu odvijao se na tri naseobinska platoa što su u luku okruživala Gradac koji je svojim izdvojenim položajem i izgledom imao značenje akropole. To je bilo naselje zemljoradnika, stočara, lovaca i prerađivača bakra.

Materijalna kultura, u kojoj se posebno ističe keramička produkcija, svojom izvanrednom tehnološkom kvalitetom i estetskim vrijednostima govori i o visoko razvijenoj civilizaciji. Ona se odlikuje izrazitim umjetničkim nadahnućem i stvaralačkom snagom koja je pokrenula novi civilizacijski tok. Vučedolska keramika plijeni pažnju savršenim skladom oblika i smještaja ukrasa. Najpoznatija keramička posuda je Vučedolska golubica, kultna posuda u obliku ptice, bogato urešena inkrustracijama, a pronađena je 1938. na lokalitetu Gradac.

Vučedolskoj kulturi pripada i Vučedolski Orion koji se smatra najstarijim europskim kalendarom. Posuda s kalendarom pronađena je u Vinkovcima, na mjestu današnjeg hotela Slavonija. Četiri polja na koje je posuda podijeljena simboliziraju četiri godišnja doba, a pojedini znakovi koji se sustavno ponavljaju predstavljaju smjenu mjeseci. Otkriće ovoga najstarijeg kalendara svjedoči o razvijenoj, visokoj civilizaciji i kulturi na ovim područjima prije više od pet tisuća godina.